Mali „štiklec“ o osnutku Društva
„Zahvaljujući velikoj ljubavi prema planinarstvu i HPD-u „Cesargrad“ našeg Marijana Pleška danas su nam poznati brojni zanimljivi, a nekada i intrigantni podaci iz povijesti klanječkih planinara.
Iako se u klanječkom kraju, a osobito na Cesargrad, planinarilo i ranije te postoje podaci o organiziranim dolascima starijih planinarskih društava, prvi pisani dokument o namjeri osnivanja planinarskog društva u Klanjcu je dopisnica klanječkog odvjetnika dr.Stjepana Ivekovića Hrvatskom planinarskom društvu u Zagrebu od 2. prosinca 1932. g. na kojoj piše: „U Klanjcu htjeli bi osnovati društvo te Vas molim da mi izvolite poslati pravila“. Već 6. prosinca stiže odgovor i sva potrebna dokumentacija, ali ništa se ne događa, a na požurnicu dr. Iveković odgovara „kako u Klanjcu nema dovoljno zanimanja za osnutak podružnice“. Treba reći da je još ranije klanječki odvjetnik Avelin Stahuljak (1924.) uputio Hrvatskom planinarskom društvu Zagreb zamolnicu za prijam u članstvo. Je li osnivanje društva u Klanjcu bilo na neki način spriječeno ne možemo tvrditi, ali je činjenica da dr. Stjepan Iveković kasnije nije sudjelovao u osnivanju niti pokazivao interes za planinarstvo.
1933. Prva hrvatska štedionica prodaje ruševine Cesargrada s okolnim zemljištem Hrvatskom planinarskom društvu Zagreb, ali sve do kraja 1936. nema nove inicijative u Klanjcu. Tada klanječki kotarski liječnik dr. Josip Muhvić obnavlja zahtjev za osnivanje Podružnice Hrvatskog planinarskog društva u Klanjcu. No, slijedi nova zavrzlama jer je liječnik Muhvić u međuvremenu premješten u Otočac i obavještava Središnjicu kako su kotarski čelnici: dr. Josip Rupčić, načelnik, Žarko Šimat, pristav i Štiglić, školski nadzornik spriječili osnivanje! Dr. Muhvić piše i da su ti isti režimski čelnici pokušali sami sazvati osnivačku skupštinu, ali na koju iz Klanjca nitko nije došao. Ah, ta politika!!! Tada središnjica HPD-a Zagreb moli predsjednika Kotarskog suda u Klanjcu dr. Maksimilijana Stepinca da se primi osnutka društva. Osnivačka skupština konačno je održana 17. travnja 1937. u gostioni Alberta Novaka (stari hotel), a iz sačuvanog zapisnika vidi se da je zaključeno da se društvo zove Hrvatsko planinarsko društvo Cesargrad Klanjec, a kao osnivači svoj potpis stavljaju najugledniji klanječki građani, njih 24. Odvjetnici, suci, općinski načelnik i bilježnik, službenici, trgovci, studenti… Pretpostavljamo da mislite da je time HPD „Cesargrad“ konačno osnovan. E, nije!!!! Da bi se nakon Osnivačke skupštine potvrdila Pravila (danas bi to bio Statut) morao je, vjerovali ili ne, reagirati sam ban! Naime, kotarske vlasti u Klanjcu nisu željele prihvatiti Pravila Društva te svu dokumentaciju šalju na uvid nadležnom ministarstvu u Beograd. U lipnju središnjica HPD-a Zagreb moli hrvatskoga bana dr. Viktora Ružića da se osobno zauzme u Beogradu kako bi se priznala Pravila te tako banskom intervencijom Klanjčani konačno u rujnu 1937. dobivaju svoje planinarsko društvo! Za prvog predsjednika izabran je odvjetnik dr. Milivoj Stahuljak, a za tajnika Dragutin Drčić, službenik u Klanjcu. Nakon cijele te drame, ne čudi da je Društvo već iduće nedjelje organiziralo narodnu veselicu u Zelenjaku za članove, ali i druge građane Klanjca i okolice, a sve to sljedeće nedjelje ponovilo na Cesargradu.“
Snježana Horvatin, „Štikleci iz klanječke povijesti“
https://www.klanjec.hr/stikleci-iz-klanjecke-povijesti/
